Slike u dimu

Roman Slike u dimu prvi je veliki roman o istocnoeuropskim Romima romskog autora, klasik koji istrazuje unutarnje prilike dotad nepoznatog svijeta Roma i njihove povijesti.Roman koji nazivajuSto godina samoA eeuropskih Roma, prati A ivot neimenovanog pripovjedaA a od 11. do 17. godine u romskome naselju u ruralnoj MaA arskoj, neposredno prije poA etka II. svjetskog rata i holokausta. Tu vladaju plemenski zakoni i obiA aji, A ive obitelji s mnogo djece, sveprisutne su kraA e, proA nja, prljavA tina, glad, bolesti i A andarska brutalnost. Ali istodobno, zajednica A ivi strastveno, u veselju i buci, s ogromnim poA tovanjem prema zemlji i precima.Kada djeA aka sluA ajno ustrijeli lokalni moA nik, dobiva priliku za A kolovanje. Za njega tada zapoA inje A ivot u dva svijeta: dovoljno je bistar da se dobro snalazi u A koli, ali previA e definiran podrijetlom da bi ga potpuno prihvaA ali. Kako godine prolaze, okreA e se planovima o zaradi, sukobima s autoritetima i adolescentskim poA udama, dok u druA tvu sve viA e jaA a faA izam.Bildungsroman o putu jednog djeA aka do zrelostiCrpeA i iz vlastita iskustva, Menyhrt Lakatos s jedne je strane napisao bildungsroman o putu jednog djeA aka do zrelosti, s druge uzbudljivu pikaresku u kojoj se stranicu za stranicom niA u pustolovine. To je i roman o tragediji cijelog jednog naroda, autentiA an, naturalistiA ki iskren u prikazu jedinstvenog ambijenta i neposrednog jezika Roma, velik po opsegu, a opet iznimno osoban, roman koji se smatra temeljnim djelom romske knjiA evnosti i jednim od najzanimljivijih djela maA arske proze.***Pikareskna i pomalo lascivna odiseja UnatoA njihovoj patnji, Lakatos pokazuje kako Romi uspijevaju preA ivjeti, potresna posveta njihovoj domiA ljatosti i hrabrosti."e; -World Literature TodayO autoruMenyhrt Lakatos (1926. - 2007.), romsko-maA arski knjiA evnik i pjesnik, klasik maA arske romske knjiA evnosti 20. stoljeA a. RoA en je u romskome naselju u VsztA u u trgovaA koj obitelji. ZavrA io je puA ko uA iliA te u NagykA rsu. Radio je kao inA enjer u Szarvasu i NagykA rsu i kao direktor romske ciglane koju je i osnovao. Bio je svojevrsni ambasador svoje zajednice - sudjelovao je u istraA ivaA kim projektima o Romima koji su provedeni na SocioloA kom institutu MaA arske akademije znanosti i pisao o A ivotu Roma u svojim knjigama. Osnovao je Kulturni savez Roma 1986. godine, a za predsjednika Kulturnog saveza Roma MaA arske izabran je 1988. godine. Bio je aktivan i u mnogim maA arskim druA tvenim i kulturnim organizacijama te A lan predsjedniA tva MaA arske kazaliA ne druA ine.KnjiA evna djela, romane, bajke, priA e, poeziju i TV scenarije, objavljivao je od 1970. Dobio je brojne nagrade - Nagradu Attila Jzsef, Nagradu Fst Miln, Nagradu za knjigu godine, Lovorov vijenac Republike MaA arske, Nagradu za A ivotno djelo DrA avne romske samouprave i druge.Njegov romanSlike u dimu(1975.) objavljen je u 19 zemalja i samo u MaA arskoj prodan u stotine tisuA a primjeraka.O prevoditeljiciLea Kovcs (1981., Vukovar) diplomirala je romanistiku i hungarologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tijekom studija usavrA avala se dva semestra na SveuA iliA tu ELTE u BudimpeA ti te na meA unarodnim programima u MaA arskoj i Francuskoj. Radilaje kao suradnica Katedre za hungarologiju, Veleposlanstva MaA arske te MaA arskog instituta u Zagrebu. Od 2012.radi kao prevoditeljica i sudska tumaA ica za maA arski, francuski, engleski i srpski jezik te se, osim pisanim, bavi i usmenim i audiovizualnim prijevodom. Vanjska je suradnica Odjela za francuske i frankofonske studije SveuA iliA ta u Zadru, kao naslovni predavaA na kolegiju Osnove usmenog prevoA enja.Od romana u njezinu su prijevodu objavljeniSotonski tangoLszla Krasznahorkaija,TrenutakMagde Szab,Vezeno srceCarole Martinez,Povijest nasiljaEdouarda Louisa,Magnetno brdoRke Mn-Vrhegyi,ViralnoMauricija Segure,NikolskiNicolasa Dicknera,Vrijeme za A aj u New DelhijuJean-Pola Hecqa iN.N.Gyule Krdyja, a od knjiga pjesamaKod nas viA e nema kanibalaOtta Fenyvesija,Tajna kratkog A ivotaJnosa Sziverija,Tijelu: Ode & legendeSzilrda Borblya (Posebna pohvala Odbora za dodjelu nagrade Iso VelikanoviA za 2018. godinu) iStablo pjesamaAbdellatifa Labija te esejPohvala melankolijiLszla F. Fldnyija. Dobitnica je Nagrade Jnos Sziveri za 2020. godinu.