Alpha

Alpha zivi sam u Abidjanu u Obali Bjelokosti otkako su mu se zena i sin, bez vize, zaputili u Pariz. Otada o njima nije cuo ni glasa. Ocajan, odlucuje ostaviti sve ne bi li ih pronasao. Prema Europi moze krenuti razlicitim rutama, a pred njim su mozda godine na ilegalnom putu. S vizom, Alphino bi putovanje trajalo samo nekoliko sati. Bez nje, osuA en je na mjesece i mjesece lutanja. Putem upoznaje nezaboravne suputnike, a svi oni spremniji su suociti se s putovanjem punim opasnosti nego ostati ukopani na mjestu, bez buducnosti. PraA njave ceste bez kraja i konca. NepoA teni krijumA ari ljudi u pustinji, izbjegliA ki kampovi, bolesti, prekrcani brodovi. No svemu tome unatoA , Alpha ne mijenja kurs. OdrediA te: Pariz, Gare du Nord.Alpha daje ime i lice nepreglednom mnoA tvu migranata u izbjegliA kim kampovima. VaA na priA a koju bismo svi trebali A uti."e;New York Journal of BooksSPISATELJICABessoraRoA ena je u Belgiji. Majka joj je A vicarka, a otac Gabonac. Odrastala je u Europi, Sjedinjenim AmeriA kim DrA avama i Africi. Nakon prestiA ne Visoke poslovne A kole u Parizu (cole des hautes tudes commerciales de Paris) i karijere u meA unarodnim financijama u A enevi, doktorira antropologiju i piA e svoj prvi roman 1999. godine. Njezin roman Les Taches d'encre (Mrlje od tinte), objavljen 2001. u izdanju Serpent Plumes, dobitnik je nagrade Fnon, a roman Cueillez-moi, jolis Messieurs (Uberite me, zgodna gospodo), koji je objavio Gallimard, dobio je Grand Prix littraire d'Afrique noire (Nagrada za knjiA evnost Crne Afrike) 2007. godine. Kao pripovjedaA ica svakodnevice, Bessora crpi nadahnuA e u obiA nom A ivotu, ali i u kazaliA tu, slikarstvu i filmu. A esto satiriA ni, njezini tekstovi obraA uju teme poput iskljuA enosti, klasne borbe, odnosa u doba druA tvenih mreA a, dok izmeA u redaka otvaraju pitanja stereotipa i kolebanja identiteta. U Alphi Bessora ispisuje potresan tekst koji vrvi emocijama. Njezin jasan i autentiA an, iznimno moA an glas, pogaA a ravno u srce i, daleko od bilo kakva oA ajavanja, pripovijeda A okantnu priA u o tuzi i iluzijama migranata.CRTAA BarrouxRoA en je u Parizu i proveo je najveA i dio svoga djetinjstva u sjevernoj Africi. Po povratku u Francusku, nakon studija umjetnosti radi kao umjetniA ki direktor u razliA itim reklamnim agencijama. Nekoliko godina poslije odlazi u Kanadu pa u Sjedinjene AmeriA ke DrA ave, i ondje zapoA inje blistavu karijeru ilustratora u novinama i knjigama za mlade. U to vrijeme suraA uje s brojnim A asopisima, poput The New York Timesa, The Washington Posta, A asopisa Forbes i objavljuje knjige za djecu koje mu donose mnoge nagrade. PokreA e ga sklonost bojama i fantastiA nom, a ilustracije radi na tradicionalan naA in, kombinirajuA i linorez, grafitnu olovku, akrilik Surovo izravnim crteA ima Barroux Alphinoj priA i udahnjuje tijelo i duA u. Njegov snaA an i izraA ajan potez, koji se na gotovo intiman naA in stapa s teksturom priA e, pruA a A itatelju moguA nost ne samo da vidi, nego i da osjeti svijet ljudi koji traA e novi A ivot.PREVODITELJICAMirna A imatMirna A imat (1984.) zavrA ila je studij francuskog jezika i knjiA evnosti i komparativne knjiA evnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. PrevoA enjem se bavi od 2006. godine. Dosad je prevodila razne knjiA evne vrste, od stripa i romana do esejistike i teorije. Redovito prevodi za hrvatsko izdanje novina Le Monde Diplomatique. Povremeno prevodi i titluje filmove. Godine 2012./2013. tri mjeseca boravi kao stipendistica Tvornice prevoditelja u MeA unarodnom centru knjiA evnih prevoditelja u Arlesu, Francuska. Jedna je od osnivaA ica radionica za prevoA enje s francuskog jezika Translab, koje su s radom poA ele 2015. godine u suradnji s Francuskim institutom i DruA tvom hrvatskih knjiA evnih prevodilaca. S francuskoga je prevela: Romain Sardou: DjeliA Boga (2006.), Gilles Deleuze: Slika-vrijeme (2010.), Ollivier Pourriol: Filmozofija (2010.), Stphane Hessel i Dalaj Lama: Proglasimo mir (2013.), Simone de Beauvoir: Drugi spol (2016.), Matthieu Bonhomme: Esteban (2016.), Gilles Deleuze: Hladno i okrutno: Predstavljanje Sachera Masocha (2017.), Luc Brunschwig i Laurent Hirn: MoA nevinih (2017.).